Kako marketing semiotika može pomoći vašem brendu: mit o dijamantu

Nakon što smo vam predstavili kako semiotiku kao metodu analize vašeg tržišta i publike možete koristiti u marketingu, vrijeme je da vam pobliže opišemo i situacije u kojima se semiotika kao znanost o značenju i kontekstu može iskoristiti kako bi što bolje pozicionirali vaš proizvod ili uslugu.

 

Pritom će nam kao primjer poslužiti jedan od najdugovječnijih ‘proizvoda’ marketinške semiotike, a to je mit o dijamantima. Ne bih istupila toliko samodopadno i govorila da su svi čuli za izreku kako su dijamanti vrlo rijetki, te da je to izvor njihove skupoće, no smatram kako ne bih bila u krivu kad bih to tvrdila za 90% vas koji čitate ovaj post. Nauštrb te izreke, nastalo je još mnogo mitova o ženinim najboljim prijateljima, čineći ovaj ukrasni predmet jednim od bolje kotirajućih u industriji luksuznih proizvoda. To može zahvaliti ni manje ni više nego semiotičkoj analizi.

 

A diamond is forever?

Kao dio vaše marketinške strategije pomoću semiotike percipirate kontekst vašeg brenda svjesno, odnosno proučavate ono što vaši kupci percipiraju nesvjesno. To vam daje određenu prednost pred njima: ono što oni uzimaju ‘zdravo za gotovo’, vi možete iskoristiti kao podlogu da vaš proizvod prikažete kao ono što im je potrebno! Znamo, zvuči pomalo manipulativno, no zapravo se radi o prilagođavanju vašeg proizvoda navikama i preferencama vaših postojećih ali i potencijalnih kupaca, odnosno navikama tržišta. Umjesto na vas, vi stavljate fokus na publiku i kontekst njihovog podneblja, potrošačkih navika, socio-demografskih obilježja.  Upravo je to učinio Cecil Rhodes prije 140 godina kad je zakupio 90% južnoafričkih rudnika dijamanata.

 

 

Naš mudri Britanac Cecil, shvatio je da posjeduje tolike izvore dijamanata koje nekako mora plasirati i izvući profit iz nove djelatnosti, odlučio je – što drugo, nego, prodati ideju proizvoda! Pritom je, a da nije ni znao, koristio metode marketing semiotike. Da je živ, upitala bi Cecila koja je pitanja točno imao na umu pri pozicioniranju dijamanata kao vrlo rijetkih i dragocjenih predmeta, no pretpostavljam da su bila neka od sljedećih:

 

• Kako mogu učiniti ovaj proizvod posebnim i poželjnim osobama kojima ću ga prodavati?
• Koji problem/ potrebu bi ovaj proizvod mogao riješiti/zadovoljiti?
• Kakve su osobe kojima ću prodavati taj proizvod?
• Gdje ću prodavati svoj proizvod? Što je popularno na tom području, a što bih trebao izbjegavati?
• Što osobe kojima ću prodavati proizvod žele a nemaju? O čemu maštaju, što idealiziraju?

 

Naravno Cecil je pritom imao pomoć  marketinške agencije N.W. Ayer&Son s kojom je ‘pripremio’ teren. Obzirom da su dijamante željeli prikazati kao skupo  drago kamenje koje su izvezli iz egzotične kolonijalne zemlje koje je tad bilo simbol britanske moći, morali su naći bogate kupce. To su bili bogati obrtnici i državnici koji su svoje bogatstvo iskazivali poklonima. Bingo! Dijamanti će postati luksuzan poklon ljepšeg spola, iskaz ljubavi, naklonosti i moći! Tako je nastala kampanja ‘A Diamond is Forever’, slogan koji je preživio više od 100 godina.

 

 

Većina ljudi i danas smatra dijamante simbolom luksuza i rijetkosti, no otkrit ćemo vam tajnu koju je tad znao samo Cecil (i vjerojatno njegova agencija): dijamanti tada uopće nisu bili toliko rijetki! Samo su rubini bili, no Cecil je odlučio istaknuti tu činjenicu i igrati na taštinu tadašnje postviktorijanske Engleske kojoj je kapital i gomilanje istog bio glavni iskaz moći i bogatstva, a Cecil im je to i pružio. Istražio je tržište i pružio im kontekst koji su željeli: luksuzni, moćni proizvod iz daleke zemlje koju su osvojili. Zamislite što bi Cecil i njegova agencija učinili sad, u digitalnom dobu.

 

Da je Cecil živ, odavde bio mogao učiti

Cecil nije imao toliko izvora kao mi danas, stoga, njemu iz poštovanja, možemo navesti puno izvora koji će poslužiti marketing semiotici:

 

• Internet (alfa i omega, ‘pronjuškajte’ konkurenciju na tom području)
• klasični mediji (vijesti i pop kultura)
• knjige
• marketing (pogledajte kako to radi konkurencija na tržištu)
• istraživanja na temu
• ulična moda i trendovi
• povijest i prihvaćenost brenda
• Intervjui sa stručnjacima iz područja vašeg proizvoda

 

No, marketing semiotiku kao strategiju i sredstvo analize možete koristiti u svim fazama marketinga i brendinga, ne samo na početku, odnosno pozicioniranju. Toga su bili svjesni i naši Britanci pa su kontinuirano radili na imidžu svog izvoznog proizvoda, čiji je imidž ostao neokaljan. Ne vjerujete? Poslušajte Rihannu!

 

 

Gdje bi se Cecilova taktika mogla iskoristiti danas?

Kad je smišljao priču o predmetu obožavanja mnogih bogatašica, bogataša i onih manje bogatih novcem, Cecil nije imao mogućnosti koje danas pružaju društveni mediji i content marketing. Zato vi imate! Ne susprežite se posegnuti za semiotičkom analizom, odnosno proučavanjem konteksta i stvarenjem prikladne priče pomoću novih tehnologija prilikom:

 

• praćenja i analize društvenih i marketinških trendova
• razumijevanja kulture prilikom izlaska na novo tržište
• mapiranja proizvoda unutar određene kategorije
• smišljanja učinkovite komunikacije za društvene mreže i web stranice
• prepoznavanje novih marketinških mogućnosti
• rebrandinga
• dizanja svijesti o brandu

 

Znamo da spomen semiotike podiže mnoge obrve i nevidljive upitnike oko glava, no to zapravo nije toliki bauk. Njena glavna premisa, u današnje vrijeme, jest korištenje svih mogućih izvora kako bi se što bolje shvatio kontekst proizvoda ali i publike te tržišta na kojem će se ili se već, proizvod ili usluga nalazi. Pritom vam u tome digitalne tehnologije poput društvenih mreža mogu samo biti na korist. Ako je Cecil uspio prije toliko godina, zašto ne bi i vi uz svu tu ‘tehničku podršku’? Mi ćemo vam rado pomoći.

echo adrotate_group(8);